Kad razgovor više ne vodi nikamo.
Svi smo se barem jednom našli u situaciji u kojoj razgovor jednostavno više nije funkcionirao.
Možda je riječ o nesporazumu s članom obitelji, sukobu na poslu, narušenom odnosu sa susjedom ili problemu koji traje toliko dugo da se više ni ne sjećamo kako je počeo.
Pokušali smo objasniti svoju stranu priče. Možda i više puta. Ali druga osoba kao da nas ne čuje. S vremenom razgovori postaju rasprave, rasprave prerastaju u svađe, a ono što je nekada bio jednostavan nesporazum postaje problem iz kojeg ne vidimo izlaz.
I što onda?
Najčešće mislimo da postoje samo dvije mogućnosti: nastaviti se boriti za svoje ili odustati.
Što je zapravo medijacija?
Medijacija je način rješavanja sukoba u kojem osobama koje su u sukobu pomaže neutralna i nepristrana treća osoba — medijator.
Za razliku od suca, medijator ne donosi odluku o tome tko je u pravu, a tko nije. Njegova je uloga pomoći sudionicima da razgovaraju, bolje razumiju međusobne potrebe i interese te pokušaju pronaći rješenje koje im je prihvatljivo.
Jednostavnije rečeno, medijacija stvara prostor za razgovor koji možda sami više ne uspijevamo voditi.
To ne znači da se moramo složiti oko svega. Ne znači ni da trebamo zaboraviti što se dogodilo.
Znači da dobivamo priliku pokušati riješiti problem na drukčiji način.
Zašto je medijacija drukčija?
Kada se sukob rješava na sudu, odluku u pravilu donosi sud na temelju prava i utvrđenih činjenica.
U medijaciji je pristup drukčiji.
Medijator vodi postupak, postavlja pitanja, pomaže razjasniti nesporazume i potiče konstruktivnu komunikaciju. Ne nameće rješenje i ne zastupa jednu stranu.
Pritom je važno razumjeti da medijacija nije natjecanje u kojem netko mora pobijediti.
Ponekad je najveći pomak već to što dvije osobe prvi put nakon dugo vremena uspiju čuti jedna drugu.
Što možeš dobiti medijacijom?
Medijacija može otvoriti mogućnosti koje u uobičajenoj raspravi možda ne vidimo.
- Priliku da budeš saslušan. Da objasniš što ti je važno i kako ti vidiš problem.
- Aktivnu ulogu u traženju rješenja. Umjesto da netko drugi odluči umjesto tebe, sudjeluješ u oblikovanju mogućeg dogovora.
- Bolje razumijevanje druge strane. Ne moraš se slagati s njom da bi razumio njezinu perspektivu.
- Mogućnost uštede vremena i troškova. U određenim situacijama medijacija može biti brža i povoljnija od dugotrajnog sudskog postupka.
- Priliku za očuvanje ili poboljšanje odnosa. Osobito kada će osobe i nakon sukoba ostati povezane.
Medijacija ne završava uvijek dogovorom.
Njezina vrijednost nije u obećanju da će svaki sukob biti riješen, nego u prilici da se rješenje pokuša pronaći razgovorom.
Kako izgleda medijacija?
Postupak može izgledati različito, ovisno o vrsti sukoba i okolnostima. Najčešće uključuje sljedeće korake.
01 Prvi kontakt
Jedna ili više osoba obraćaju se medijatoru ili organizaciji koja pruža usluge medijacije. Dobivaju informacije o postupku, pravilima i mogućim troškovima.
02 Dogovor o sudjelovanju
Medijacija se temelji na dobrovoljnom sudjelovanju. Sudionici trebaju razumjeti postupak i pristati na njega.
03 Razgovor
Svaka strana dobiva priliku iznijeti svoje viđenje situacije. Medijator pomaže da razgovor bude strukturiran i usmjeren na ono što je sudionicima važno.
04 Istraživanje mogućnosti
Sudionici uz pomoć medijatora razmatraju moguća rješenja i istražuju postoji li dogovor koji odgovara njihovim potrebama.
05 Dogovor, ako je moguć
Ako sudionici postignu dogovor, on se može oblikovati u pisanom obliku. Njegovi pravni učinci ovise o sadržaju i ispunjenju odgovarajućih zakonskih uvjeta.
Kada medijacija može pomoći?
Medijacija se može primjenjivati u različitim vrstama sukoba, primjerice u obiteljskim, susjedskim, radnim, poslovnim i određenim drugim građanskopravnim odnosima.
Posebno može biti korisna kada sudionici žele pronaći praktično rješenje ili očuvati odnos koji će se nastaviti i nakon sukoba.
Je li medijacija uvijek pravi izbor?
Nije. U situacijama nasilja, prijetnji, prisile ili ozbiljne neravnoteže moći potrebno je posebno procijeniti može li se postupak provesti sigurno, slobodno i ravnopravno.
U nekim okolnostima drugi oblici zaštite i pravne pomoći imaju prednost. Nitko ne bi trebao pristati na medijaciju samo zato što osjeća pritisak da se mora dogovoriti.
Kako napraviti prvi korak?
Ne moraš odmah odlučiti želiš li sudjelovati u medijaciji.
Za početak možeš istražiti tko pruža takve usluge, kako se postupak provodi i je li prikladan za tvoju situaciju.
Prije odluke korisno je pitati medijatora:
- Kakvo iskustvo ima s vrstom sukoba o kojoj je riječ?
- Kako izgleda postupak i koliko okvirno traje?
- Koliki su troškovi?
- Kako se štiti povjerljivost razgovora i koje su njezine granice?
- Što se događa ako ne postignemo dogovor?
Dobar prvi korak nije nužno pokretanje postupka. Ponekad je dovoljno informirati se i otkriti koje mogućnosti postoje.